Izumitelji koji su promijenili svijet

Kada gledamo natrag u povijest, bilo je mnogo genijalnih umova koji su na više načina doprinijeli razvoju cjelokupnog čovječanstva i čovjeka kao individue. U to vrijeme, mnogi od ovih genijalaca smatrani su za sulude osobe čije ideje nisu mogle ili nisu smjele biti prihvaćene. Nažalost, brojni naučnici, izumitelji i filozofi su zbog svoje predanosti, teorija i ideja bili kažnjavani. Izumitelji koji su svojim idejama, inovacijama i teorijama promijenili današnji pogled na svijet su Nikola Tesla, Leonardo Da Vinci, Alexander Graham Bell, Thomas Edison, Arhimed, George Westinghouse, Jerome Hal Lemelson i brojni drugi. Tek kada počnemo nabrajati velike umove koji su djelovali kroz povijest, shvatimo da ova lista na svu sreću gotovo da i nema kraja. oni najvažniji izumi koji su nam olakšali život i bez kojih doslovno ne možemo zamisliti niti jedan jedini dan su svakako izmjenična struja, telefon, kamera, video rekorderi, fotoaparat, automati. S obzirom da je ljudska rasa na Zemlji relativno kratak vremenski period, uspjeli smo napraviti i izumiti gotovo nezamislive naprave koje promijenile naš način života i pogled na svijet.

Povijest knjige

Povijest knjige - prva tiskana knjiga

Kako i kada je nastala prva knjiga? Povijest knjige se može usko vezati za crteže i zapise koje su ljudi ostavljali na kori drveta ili zidovima pećina. Danas je to nešto drugačije. Svoje misli i ideje zapisujemo ili bolje rečeno tiskamo u knjige. Ovdje saznajte kako je tiskana prva knjiga.

Kada se spominje povijest knjige, važno je spomenuti da je prva tiskana knjiga zapravo Biblija. Johannees Gutenberg je izumitelj koji je napravio sistem za tiskanje pa je samim tim 1455. godine tiskao prvu knjigu, Bibliju. Prije nego je ovaj legendarni izumitelj kreirao stroj za tiskanje, knjige su se ručno prepisivale. Na koji način je tiskao knjige?

On je izlio pojedinačna slova, te ih složio u redove i stranice na jednoj glinenoj ploči. Nakon toga je kreirao i tijesak kako bi slova ostavljala otisak kada bi se pritisnula ravna ploča na papir. Ovaj izum je bio izuzetno važan jer su knjige do tada bile rijetko kome dostupne jer su bile prepisane u svega nekoliko primjeraka. Nakon što je Gutenberg izumio stroj za tiskanje, bilo je moguće tiskati čak 2.000 primjeraka knjige.

Kupaći kostimi za ljeto 2016

Kupaći kostimi za ljeto 2016

Vrijeme je godišnjih odmora pa stoga pažljivo pripremamo komade odjeće koji će učiniti da zablistamo gdje god se pojavimo. Važan detalj kada idete na ljetovanje je svakako i odabir modernog kupaćeg kostima.

Koji su to najbolji kupaći kostimi za ljeto 2016? Ovdje pročitajte o trendi kupaćim kostimima za sezonu 2016. Izbor kupaćih kostima ove godine je zaista velik, ali koji su kostimi u trendu?

Kupaći kostimi za ljeto 2016. su zaista sjajni. Podjednako su moderni i jednodijelni i dvodijelni kupaći kostimi. Bez obzira za koju vrstu se opredijelite, izgledat ćete seksi i zavodljivo.

Što se tiče printa, ove godine su moderni šareni kupaći kostimi, kostimi s prugicama i kostimi s cvjetnim uzorkom. Prilikom odabira kupaćeg kostima obratite pažnju na materijal i kroj jer ćete samo na taj način uspjeti pronaći kupaći kostim koji je u isto vrijeme i udoban i trendi.

Odaberite jednodijelni ili dvodijelni kupaći kostim koji će naglasiti samo ono najbolje i možete uživati u ljetovanju. Osjećajte se privlačnom i zavodljivom i na plaži.

Europa i sredozemlje u srednjem vijeku

Europa i sredozemlje u srednjem vijeku

U povijesti Europe srednji vijek je počeo padom zapadnog rimskog carstva, a trajao je od petog do petnaestog stoljeća. Europa i sredozemlje u srednjem vijeku su tijekom ovog perioda u povijesti prošli kroz veliki broj carstava i ratova. Što se tiče uređenja ekonomije, u Europi je vladao feudalizam, a centri moći su uglavnom bili u crkvi. Prevladavanje katoličanstva je dosta oblikovalo politike i imalo utjecaj na pojavu inkvizicije i ratova. Najpoznatiji ratovi tog doba su dakako križarski ratovi koje je vodila crkva s ciljem vraćanja Svete zemlje iz posjeda muslimana. Europa i sredozemlje u srednjem vijeku su u velikoj mjeri bili oblikovani Bizantskim carstvom i Islamskom državom. Situacija na sredozemlju je kroz veliki dio srednjeg vijeka bila nezavidna. Na većini teritorija vladalo je ropstvo, a diljem mediteranskog mora harali su gusari koji su pljačkali trgovačke brodove. Spoj kultura je, međutim, donio raznolikosti u regiji sredozemlja i u velikoj mjeri obogatio kulturne tekovine kroz običaje i gradnju. Više zanimljivih činjenica o ovom uzbudljivom razdoblju u povijesti možete pronaći u knjizi sveučilišnih profesora Ive Goldsteina i Borislava Grgina “Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku“.

Prijelomni trenuci u povijesti planete Zemlja

Zadnji post govorio je o padu Zapadnog Rimskog Carstva, ali umjesto da idemo dalje prema pravocrtnom kretanju naše povijesti, danas vam, kao digresiju, predstavljam jednu odličnu stranicu koja mi je zapela za oko.

Riječ je o stranici koju je izradio BBC (što se tiče dokumentara i slično, to mi je sinonim za kvalitetu:) te donosi 25 odlučujućih trenutaka u povjesti planete Zemlja. Stranica je odlična za sve one koji se iole zanimaju za temu, od školaraca preko studenata, ali i ostalih koji jednostavno imaju potrebu za proširivanjem svog općeg znanja.

p02hc1lx

Vrlo sažeto i jasno u 25 kratkih članaka donosi se povijest stvaranja Zemlje i živih bića na njoj. Članke možete birati pomoću kružića na koje kliknete s desne strane stranice. Poneki su članci popraćeni kratkim video klipom koji na vizualni način objašnjava ono o čemu je riječ u članu. Također, ispod svakog članka imate opcije za dijeljenje istog na nekoj od društvenih mreža.

Riječ je o događajima kao što je nastanak naše planete prije 4,5 milijarde godina, stvaranje višestaničnih organizama i njihov razvitak u obliku biljnog i životinjskog svijeta, a naposlijetku i ljudskih bića prije tek 200,000 godina, donose se informacije o ledenim dobima i izumiranju živih bića.

Svakako pogledajte stranicu i saznajte nešto novo ili osvježite svoje znanje:)

Pad Zapadnog Rimskog carstva

O Rimskome carstvu ponešto sam pisala u jednom od prošlih postova. Rimsko carstvo je bilo toliko moćno, toliko veliko te je odigralo tako veliku ulogu u povjesti čovječanstva da i dan danas fascinira te daje materijal za daljnje proučavanje od strane povjesničara.

Padom Zapadnog Rimskog carstva ( u daljnjem tekstu ZRC) završava razdoblje antike te počinje srednji vijek. ZRC slabilo je postepeno, tijekom više stoljeća da bi naposlijetku u 5. stoljeću, točnije 476. godine popustilo pod vanjskim pritiscima naroda koji su sve češće provaljivali granice tada već oslabljenog Carstva. No, završni udarac Carstvu nije zadao vanjski neprijatelj, već vojskovođa Odoakar (germanski vojskovođa) koji je izveo vojni udar na vlast koju je tada imao mladi car Romul Augustul. Time je Odoakar postao prvi barbarski vladar.

Kao takvo, ZRC trajalo je 81 godinu te činjenica da se za tako kratko vrijeme promijenilo 15-16 što priznatih, što nepriznatih vladara na prijestolju, govori nam o jednom teškom, nesigurnom i burnom razdoblju. Unutarnje razmirice, vladavina vojskovođa (zahvatili su vlast budući da su na prijestoljima bili maloljetnici) bila je posljedica sve težeg stanja na granicama te velike države koju su sve uspješnije napadala germanska plemena.

ZRC održavalo se na životu još nekoliko desetljeća, a prava nevolja za Rim dolazi s Justinijanovim italskim ratovima tijeko  kojih će mnogi gradovi carstva biti više puta uništavani i pljačkani.

 

 

 

 

Novac

Pričati kako i gdje se točno pojavio novac nije lagano. Naime, novac je star gotovo kao i čovječanstvo, samo što se s vremenom mijenjao oblik istoga, ali ideja je ostala ista. Prije novca kao takvog je postojala robna razmjena ili trampa, što će reći, roba se mijenjala za robu. Primjerice, naša valuta, kuna, je dobila naziv po tome što su naši preci mijenjali krzno kune za različite proizvode i usluge. Problem je bio neujednačenosti, odnosno ono što je možda vrijedilo puno u jednom mjestu, u drugom se nije cijenilo.

Osim krzna, prva sredstva plaćanja bila je  stoka krupnog i sitnog zuba, školjke, žito i slično, o čemu svjedoči i stari latinski naziv za novac – pecunia koji potječe od riječi “pecus” što znači govedo.

Sa razvojem trgovine i prekomorskih istraživanja te širenja svjetskog tržišta, pojavila se potreba za univerzalnim sredstvom plaćanja. Tu na scenu nastupaju cijenjeni metali – bakar, srebro i zlato. Ubrzo su se takve kovanice unificirale, odnosno morale su sadržavati tri podataka – težinu kovanice, finoća metala, i oznaka kovnice koja je izradila kovanicu. Oznaka kovnice naziva se zlatarski žig ili punca i upravo je on pokazivao koliko vrijedi kovanica.

Prvi novac, sličan ovom današnjem, pojavio se 650. godine prije Krista u državi Lidija koja je bila smještena na području današnje Turske. Izrađivao se od legure zlata i srebra, s tim da su se upotrebljavale i druge plemenite kovine, a novas se, sve do 16. st., radio ručno.

novac_gomila

Preteča papirnatog novca su potvrde spremišta za novac, preteča banaka, o tome da se novac tamo čuva. S vremenom su ljudi počeli dizati kredite, a banke se bogatiti na kamatama. U biti, malo se toga do danas promjenilo. Vjerujem da su i tada postojali brzi krediti, kao što ih i mi imamo danas.

Kakve veze ima Kublaj Kan s papirnatim novce pročitajte ovdje.

 

Pojava velikih religija

Sad se vraćamo natrag u povijest u odnosu na prošli post o grčkoj i rimskog civilizaciji. Kao što piše u naslovu, danas ćemo se baviti temom pojave velikih religija, bez kojih svijet ne bi bio onakav kakvim ga danas znamo.

Hinduizam je vjerojatno najstarija svjetska religija. Jedinstvena je po tome što nema osnivatelja. Hinduizam je nastao u Indiji cca u 15. st. pr. Kr., a tradicija ove religije zapisana je u Vedama. Hinduizam obuhvaća mnogo vjerovanja i tumačenja, tako da se ponekad može činiti da se radi o više vjerovanja.

religije

Židovi su bili prvi na Bliskom istoku koji su definirali svoj monoteističku religiju. 1300 g. pr. Kr. pobjegli su iz Egipata gdje su bili robovi. Tokom svojeg putovanja po pustinji, sklopili su savez s Jahvom da će štovati samo njega. Savez je formaliziran u obliku 10 zapovijedi koje je Mojsije, njihov vođa, dobio od samog Jahve na planini Sinaj.  Nakon 40 godina lutanja po pustinji, nastanili su se u obećanoj zemlji, Kanaanu. Monoteizam je temelj židovsko -kršćansko- muslimanske vjere.

Buda je bio princ koji je nakon što je vidio patnje svijeta odlučio ostaviti svo svoje bogatstvo, moć te obitelj kako bi živio duhovno ispunjeni život. Osnivač je jedne od mnogobrojnijih religija, budizma, koja ima mnogo sličnosti s hinduizmom. Budizam se Putem svile proširio na cijelu Aziju.

 

Antika- Grčka i Rim

Antika je širok povijesni pojam koji podrazumijeva dugačak period tokom kojeg su se formirale dvije velike i značajne civilizacije, koje su postale temelj današnjeg svijeta zbog niz razloga. Te dvije civilizacije su, naravno, Grčka i Rim.

Grčka je, znamo, kolijevka demokracije, zapadne filozofije i umjetnosti, a Rim je, iako uzurpator Grčke, nastavljač te tradicije. Službena godina početka grčke civilizacije je 776 pr. Kr. (prve Olimpijske igre), a rimske 753 pr. Kr. (osnivanje Rima). Kraj navedenih civilizacija označava jednu novu eru, točnije srednji vijek.

Sa Grčkom zapravo započinje i moderna historiografija. Za to je zaslužan Herodot, “otac povijesti”.

laocoon
Grčko kiparstvo

Grčka, ali i Rim kasnije, komunicirali su sa narodima tadašnjeg Mediterana, ali i šire, te su time automatski širili svoja znanja i utjecaj. Grčka je imala kolonije diljem Mediterana, međutim, kolonije su stvarane radi trgovine, dok je Rimljanima prvotni cilj bilo širenje svojeg teritorija i utjecaja. To im je savršeno uspijevalo, budući da su u to vrijeme bili najveće Carstvo koje se protezalo od današnjeg Ujedinjenog Kraljevstva do Indije.

index

Poznato je da je Grčka prvotno bila podijeljena na niz manje ili više jakih gradova – država (polisi) koje su nerijetko i međusobno ratovale.

Rimsko Carstvo ili Republika je, s druge, strane bilo objedinjeno glavnim gradom Rimom.

Te dvije civilizacije i danas su prisutne u našem svakodnevnom životu, bilo kroz estetiku, pravo, filozofiju ili umjetnost.

 

 

Pojava pisma

Učenjaci definiraju pisanje kao prvi primjeri tehnologije ili specijalizirano znanje. Razvoj pisma bilo je ključno u nastanku prvih civilizacija. Prva pisma su se najvjerojatnije razvija u Mezopotamiji, i to s ciljem zapisivanja ekonomskih, političkih, književnih i religijskih informacija, pritom koristeći nekoliko stotina znakova. Širenjem trgovine, stanovnici Mezopotamije dolazili su u kontakt s narodima koji su nastanjivali druga područja, a time se širilo i njihovo pismo. Prvotno se proširilo u zapadnu Aziju. Razvoj pisma značilo je jednostavno i učinkovito prenošenje informacija, kao i njihovo pohranjivanje.

Kako je sve veći broj ljudi postao pismen, tako su se donosili zakoni kojima se regulirao društveni red i mir.  Jedan od najranijih sačuvanih pisanih zakona bio je onaj kralja Hamurabija iz 1750 g. pr. Kr. Kako je sam rekao, cilj ovog zakonika bilo je osigurati pravdu, uništiti nepravdu i zlo te spriječiti jake da tlače slabije.  Kralj Hamurabi uspostavio je sudske procedure, regulirao je imovinska prava te je odredio dužnosti članova obitelji.

images

S današnjeg gledišta, taj zakonik čini se prilično strog, međutim, upravo je on bio temelj mnogih kasnijih zakonika diljem mediteranskog svijeta i jugozapadne Azije.

Danas se ovaj veličanstveni spomenik rane pismenosti i ranog prava čuva u Louvreu u Parizu. Moram se pohvaliti da sam ga imala prilike vidjeti. Neopisivo!