Neolitička revolucija i pojava novih gradova

Svojevrsna neolitička revolucija, odnosno silan napredak u životu naših predaka dogodio se na različitim mjestima u različito vrijeme. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema jugoistoku, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima – pokretačima društvenih tokova. Pod pojmom revolucije u neolitiku (8000-5000 g. pr. Krista) podrazumijeva se sađenje različitih žitarica, bobica i orašastih plodova, pripitomljavanje nekih životinja, odnosno ukratko – pojava sjedilačkog načina života.

Društva koja su razvila načine osiguravanja stalnih izvora hrane, bila su prva koja su razvila pismo, različite tehnologije te razvile sustav vladanja. To je dramatično promijenilo socijalne odnose i način interakcije te je dovelo do razvijanja  karakteristika civilizacije.

Razvoj prvih civilizacija usko je povezan s gradovima. Prvo su na povoljnim položajima, u dolinama velikih rijeka kao što je Eufrat i Tigris te Nil, nastajala naselja u kojima su se nastanjivali ljudi različitih vještina, što je učinilo takvo mjesto trgovačkim i obrtničkim centrom. Prva stalna naselja u povijesti bili su Jarmo u Iraku ili Jerihon u Izraelu. Ovo stalna podrazumijeva da su stanovnici takvog naselja naučili proizvoditi hranu na duži period, stoga nije bilo potrebe za stalnim seljenjem.

Egipatski prikaz pripitomljavanja životinja

Poljoprivredni viškovi doveli su do potrebe organiziranja te radne snage na poljima, što je pak dovelo do društvenog ustroja u kojem neki upravljaju a nekima se upravlja.

 

 

 

 

 

Migracija ljudi iz Afrike

Afrika, točnije istočna Afrika je kolijevka čovječanstva. Dokazi paleontologije i arheologije govore kako svim ljudima na svijetu možemo naći pretka u Africi.

Prvi dokazi o homo sapiensu stari su oko 200, 00 godina, a naši preci migrirali su iz Afrike tek prije 60-70 000 godina. Znanstvenici nisu sigurni koji je pravi razlog tome, ali vjeruju da je nešto vezano za klimatske promjene koje su se događale u to vrijeme – iznenadno zahlađenje zbog kojeg je broj ljudi spao na svega 10 000. Nakon što se klima poboljšala, broj je porastao, te su mnogi krenuli u potragu za boljim mjestom za život.

Dokazi govore kako su naši preci postupno migrirali iz istočne Afrike preko Levantskog koridora i Afričkog roga u jugozapadnu Aziju, obalu Indije i u Australiju do prije 50 00 godina. Nastanili su teritorij današnjeg Izraela zatim terotorij Bab-el-Mandeb na Crvenom moru (tada je razina mora bio mnogo niža) i Arapski poluotok i   Indijski potkontinent.

Druga grupa, nešto kasnije, kolonizirala je Bliski istok te južnu Centralnu Aziju, Europu i dalje.  Što se tiče Europe, smatra se da su ju kolonizirali oni koji su krenuli sjeverozapadno iz središnje Azije i Bliskog Istoka. Kada su naši preci došli do Europe, tu su već bili neandertalci te se se dvije populacije miješale.

Miješanje je, prema stručnjacima, bilo ograničeno.

Do prije 1000 godina kolonizirana je i Južna Amerika, kako kopnenim putevima tako i morskim.

Možete li zamisliti tu volju i snagu ljudi koji su se zaputili na tako daleko i opasno putovanje?

 

 

 

Porijeklo jezika

Možete li zamisliti da riječima ne možete izraziti svoje mišljenje, stavove i emocije, ili jednostavno nekoga pozdraviti, porazgovarati s nekim? Zaista bi to bio tužan svijet da nismo izmislili jezik.

Jezik se razlikuje od drugih način komuniciranja i smatra se jedinstvenim ljudskim postignućem. Jezik je omogućio ljudima koordiniranje većih grupa ljudi i manipuliranje svojim okruženjem. Zahvaljujući jeziku ljudi imaju prevlast nad drugim vrstama, razvili su društvenu interakciju te otkrivaju nove stvari. Jezik je bio ključni faktor u akumulaciji znanja što je dovelo do svijeta kakvog poznajemo danas.

Prije par godina nizozemski znanstvenici s Instituta za psiholingvistiku Max Planck, došli su do zaključka kako su neandertalci bili napredniji nego što smo navikli misliti, te kako je njihov govor imao sličnosti s našim, modernim jezikom. Naime, moderni jezik potječe iz vremena našeg zadnjeg pretka koji nam je zajednički s neandertalcem, pa je vrlo moguće da u našem jeziku ima elemenata jezika neandertalaca.

Dosad se smatralo da je jezik nastao zahvaljujući mutacijom gena. Današnja istraživanja pokazuju kako je nepotpuna slika, tj. da je jezik nastao procesom kulturalne i biološke revolucije. Također, ta teorija onda pretpostavlja da jezik star milijun, a ne 50.000 godina, kako se to do sada smatralo.

Jedno je sigurno, jezik je jedno veliko bogatstvo i trebali bi biti toga svjesni!