Arhive kategorije: razvoj civilizacija

Antika- Grčka i Rim

Antika je širok povijesni pojam koji podrazumijeva dugačak period tokom kojeg su se formirale dvije velike i značajne civilizacije, koje su postale temelj današnjeg svijeta zbog niz razloga. Te dvije civilizacije su, naravno, Grčka i Rim.

Grčka je, znamo, kolijevka demokracije, zapadne filozofije i umjetnosti, a Rim je, iako uzurpator Grčke, nastavljač te tradicije. Službena godina početka grčke civilizacije je 776 pr. Kr. (prve Olimpijske igre), a rimske 753 pr. Kr. (osnivanje Rima). Kraj navedenih civilizacija označava jednu novu eru, točnije srednji vijek.

Sa Grčkom zapravo započinje i moderna historiografija. Za to je zaslužan Herodot, “otac povijesti”.

laocoon
Grčko kiparstvo

Grčka, ali i Rim kasnije, komunicirali su sa narodima tadašnjeg Mediterana, ali i šire, te su time automatski širili svoja znanja i utjecaj. Grčka je imala kolonije diljem Mediterana, međutim, kolonije su stvarane radi trgovine, dok je Rimljanima prvotni cilj bilo širenje svojeg teritorija i utjecaja. To im je savršeno uspijevalo, budući da su u to vrijeme bili najveće Carstvo koje se protezalo od današnjeg Ujedinjenog Kraljevstva do Indije.

index

Poznato je da je Grčka prvotno bila podijeljena na niz manje ili više jakih gradova – država (polisi) koje su nerijetko i međusobno ratovale.

Rimsko Carstvo ili Republika je, s druge, strane bilo objedinjeno glavnim gradom Rimom.

Te dvije civilizacije i danas su prisutne u našem svakodnevnom životu, bilo kroz estetiku, pravo, filozofiju ili umjetnost.

 

 

Neolitička revolucija i pojava novih gradova

Svojevrsna neolitička revolucija, odnosno silan napredak u životu naših predaka dogodio se na različitim mjestima u različito vrijeme. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema jugoistoku, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima – pokretačima društvenih tokova. Pod pojmom revolucije u neolitiku (8000-5000 g. pr. Krista) podrazumijeva se sađenje različitih žitarica, bobica i orašastih plodova, pripitomljavanje nekih životinja, odnosno ukratko – pojava sjedilačkog načina života.

Društva koja su razvila načine osiguravanja stalnih izvora hrane, bila su prva koja su razvila pismo, različite tehnologije te razvile sustav vladanja. To je dramatično promijenilo socijalne odnose i način interakcije te je dovelo do razvijanja  karakteristika civilizacije.

ruševine Jerihona

Razvoj prvih civilizacija usko je povezan s gradovima. Prvo su na povoljnim položajima, u dolinama velikih rijeka kao što je Eufrat i Tigris te Nil, nastajala naselja u kojima su se nastanjivali ljudi različitih vještina, što je učinilo takvo mjesto trgovačkim i obrtničkim centrom. Prva stalna naselja u povijesti bili su Jarmo u Iraku ili Jerihon u Izraelu. Ovo stalna podrazumijeva da su stanovnici takvog naselja naučili proizvoditi hranu na duži period, stoga nije bilo potrebe za stalnim seljenjem.

20120207-Lepsi_Hyks
Egipatski prikaz pripitomljavanja životinja

Poljoprivredni viškovi doveli su do potrebe organiziranja te radne snage na poljima, što je pak dovelo do društvenog ustroja u kojem neki upravljaju a nekima se upravlja.