Metalno doba

Jedan od prijelomnih trenutaka između prapovijesti i povijesti zasigurno je bio razvoj metalurgije. Taj dugi dio povijesti vjerojatno je počeo u jugozapadnoj Aziji gdje su radili sa zlatom, bakrom, kositrom i željezom. Razvili su tehnike obrade metala kao što je zagrijavanje metala, taljenje i kovanje, što je omogućilo oblikovanje raznog oruđa i oružja. Prvo oruđe od bronce, a onda od željeza omogućili su farmerima da rade bolje, učinkovitije, odnosno omogućilo im je više prinosa.

Tokom metalnog doba, prvo su se radila oruđa od bakra, pa bronce te na kraju od željeza. Prema tome dijelio i metalno doba:

1. Bakreno doba (eneolitik) – 3500 pr. Kr. – 2200 pr. Kr-prijelazno razdoblje, bakar je prilično mekan metal tako da i dalje uvelike koriste kamena oruđa.

2. Brončano doba  – 2200 pr. Kr. – 1200 pr. Kr. – vještina pravljenja bronce razvila se u srednjoj Aziji otkuda se proširila po Europi, počevši od jugoistočne Europe, preko srednje pa prema sjevernoj Europi. Bronca je inače legura bakra (90%) i kositra (10%). To je vrijeme kada se izumio kotač i lončarsko kolo. Osim oruđa, sve češće se rade i oružja za obranu naselja i gradova koji se sve više sele iz dolina na brežuljke te se opasuju suhozidinama. Takav tip naselja naziva se citadela.

3. Željezno doba – od 1200 pr. Kr. = početak ovog doba različit je za različita područa, ali oko gore navedene godine već počinje opća upotrijeba željeza. Kraj ovog doba označava kraj prapovijesti, koja za pordučje srednje i zapadne Europe označava dolazak Rimljana.

Potražnja za metalnim oruđem i različitim metalnim predmetima, bio je veliki faktor razvoja trgovine u metalnog dobu, a trgovina je zatim pogodovala stvaranju i širenju gradova.

 

Otkriće vatre

Kada smo naučili kontrolirano koristiti vatru, počelo je vrijeme tehnološkog napretka čovječanstva. Vatra je ubrzo poboljšala kvalitetu života naših predaka jer je pružala svjetlost, toplinu, zaštitu te je omogućila izradu različitog kamenog alata. Otkrićem vatre, ljudi su počeli kuhati hranu, što je, tvrde znanstvenici, uvjetovalo povećanje ljudskog mozga. Vatra je također imala ulogu obiteljskog i religioznog središta.

Svrhovito korištenje vatre, omogućila je i migracije, jer jedino oni koji su ovladali vještinom kontroliranja vatre uspjeli su preživjeti surove prirodne uvjete.

Smatra se da su ljudi otkrili vatru prije milijun godina, ali dugo se nije znalo kada su to počeli svakodnevno koristiti vatru, primjerice za kuhanje ili pečenje hrane.

Ove godine, u časopisu Journal of Archeological Science, objavljen je članak koji govori o fantastičnom otkriću u Izraelu. Naime, u pećini Qusem otkriveno je 300 000 godina staro ognjište, koje je korišteno tokom dužeg vremena, tako da je to najraniji dokaz o korištenju vatre tokom kontinuiranog vremenskog perioda. U ognjištu promjera  dva metra pronađena je i prilično debela naslaga drvenog pepela te ostaci životinjskih kostiju i tla, koji su bili na visokim temperaturama.

U pećini, koja je služila ljudima kao dom, pronađeni su i ostaci kamenog alata koji su korišteni za rezanje životinjskog mesa.

I bi svjetlost!