Pojava velikih religija

Sad se vraćamo natrag u povijest u odnosu na prošli post o grčkoj i rimskog civilizaciji. Kao što piše u naslovu, danas ćemo se baviti temom pojave velikih religija, bez kojih svijet ne bi bio onakav kakvim ga danas znamo.

Hinduizam je vjerojatno najstarija svjetska religija. Jedinstvena je po tome što nema osnivatelja. Hinduizam je nastao u Indiji cca u 15. st. pr. Kr., a tradicija ove religije zapisana je u Vedama. Hinduizam obuhvaća mnogo vjerovanja i tumačenja, tako da se ponekad može činiti da se radi o više vjerovanja.

religije

Židovi su bili prvi na Bliskom istoku koji su definirali svoj monoteističku religiju. 1300 g. pr. Kr. pobjegli su iz Egipata gdje su bili robovi. Tokom svojeg putovanja po pustinji, sklopili su savez s Jahvom da će štovati samo njega. Savez je formaliziran u obliku 10 zapovijedi koje je Mojsije, njihov vođa, dobio od samog Jahve na planini Sinaj.  Nakon 40 godina lutanja po pustinji, nastanili su se u obećanoj zemlji, Kanaanu. Monoteizam je temelj židovsko -kršćansko- muslimanske vjere.

Buda je bio princ koji je nakon što je vidio patnje svijeta odlučio ostaviti svo svoje bogatstvo, moć te obitelj kako bi živio duhovno ispunjeni život. Osnivač je jedne od mnogobrojnijih religija, budizma, koja ima mnogo sličnosti s hinduizmom. Budizam se Putem svile proširio na cijelu Aziju.

 

Oglasi

Antika- Grčka i Rim

Antika je širok povijesni pojam koji podrazumijeva dugačak period tokom kojeg su se formirale dvije velike i značajne civilizacije, koje su postale temelj današnjeg svijeta zbog niz razloga. Te dvije civilizacije su, naravno, Grčka i Rim.

Grčka je, znamo, kolijevka demokracije, zapadne filozofije i umjetnosti, a Rim je, iako uzurpator Grčke, nastavljač te tradicije. Službena godina početka grčke civilizacije je 776 pr. Kr. (prve Olimpijske igre), a rimske 753 pr. Kr. (osnivanje Rima). Kraj navedenih civilizacija označava jednu novu eru, točnije srednji vijek.

Sa Grčkom zapravo započinje i moderna historiografija. Za to je zaslužan Herodot, “otac povijesti”.

laocoon
Grčko kiparstvo

Grčka, ali i Rim kasnije, komunicirali su sa narodima tadašnjeg Mediterana, ali i šire, te su time automatski širili svoja znanja i utjecaj. Grčka je imala kolonije diljem Mediterana, međutim, kolonije su stvarane radi trgovine, dok je Rimljanima prvotni cilj bilo širenje svojeg teritorija i utjecaja. To im je savršeno uspijevalo, budući da su u to vrijeme bili najveće Carstvo koje se protezalo od današnjeg Ujedinjenog Kraljevstva do Indije.

index

Poznato je da je Grčka prvotno bila podijeljena na niz manje ili više jakih gradova – država (polisi) koje su nerijetko i međusobno ratovale.

Rimsko Carstvo ili Republika je, s druge, strane bilo objedinjeno glavnim gradom Rimom.

Te dvije civilizacije i danas su prisutne u našem svakodnevnom životu, bilo kroz estetiku, pravo, filozofiju ili umjetnost.

 

 

Pojava pisma

Učenjaci definiraju pisanje kao prvi primjeri tehnologije ili specijalizirano znanje. Razvoj pisma bilo je ključno u nastanku prvih civilizacija. Prva pisma su se najvjerojatnije razvija u Mezopotamiji, i to s ciljem zapisivanja ekonomskih, političkih, književnih i religijskih informacija, pritom koristeći nekoliko stotina znakova. Širenjem trgovine, stanovnici Mezopotamije dolazili su u kontakt s narodima koji su nastanjivali druga područja, a time se širilo i njihovo pismo. Prvotno se proširilo u zapadnu Aziju. Razvoj pisma značilo je jednostavno i učinkovito prenošenje informacija, kao i njihovo pohranjivanje.

Kako je sve veći broj ljudi postao pismen, tako su se donosili zakoni kojima se regulirao društveni red i mir.  Jedan od najranijih sačuvanih pisanih zakona bio je onaj kralja Hamurabija iz 1750 g. pr. Kr. Kako je sam rekao, cilj ovog zakonika bilo je osigurati pravdu, uništiti nepravdu i zlo te spriječiti jake da tlače slabije.  Kralj Hamurabi uspostavio je sudske procedure, regulirao je imovinska prava te je odredio dužnosti članova obitelji.

images

S današnjeg gledišta, taj zakonik čini se prilično strog, međutim, upravo je on bio temelj mnogih kasnijih zakonika diljem mediteranskog svijeta i jugozapadne Azije.

Danas se ovaj veličanstveni spomenik rane pismenosti i ranog prava čuva u Louvreu u Parizu. Moram se pohvaliti da sam ga imala prilike vidjeti. Neopisivo!

 

 

Metalno doba

Jedan od prijelomnih trenutaka između prapovijesti i povijesti zasigurno je bio razvoj metalurgije. Taj dugi dio povijesti vjerojatno je počeo u jugozapadnoj Aziji gdje su radili sa zlatom, bakrom, kositrom i željezom. Razvili su tehnike obrade metala kao što je zagrijavanje metala, taljenje i kovanje, što je omogućilo oblikovanje raznog oruđa i oružja. Prvo oruđe od bronce, a onda od željeza omogućili su farmerima da rade bolje, učinkovitije, odnosno omogućilo im je više prinosa.

001

Tokom metalnog doba, prvo su se radila oruđa od bakra, pa bronce te na kraju od željeza. Prema tome dijelio i metalno doba:

1. Bakreno doba (eneolitik) – 3500 pr. Kr. – 2200 pr. Kr-prijelazno razdoblje, bakar je prilično mekan metal tako da i dalje uvelike koriste kamena oruđa.

2. Brončano doba  – 2200 pr. Kr. – 1200 pr. Kr. – vještina pravljenja bronce razvila se u srednjoj Aziji otkuda se proširila po Europi, počevši od jugoistočne Europe, preko srednje pa prema sjevernoj Europi. Bronca je inače legura bakra (90%) i kositra (10%). To je vrijeme kada se izumio kotač i lončarsko kolo. Osim oruđa, sve češće se rade i oružja za obranu naselja i gradova koji se sve više sele iz dolina na brežuljke te se opasuju suhozidinama. Takav tip naselja naziva se citadela.

mezopotamijski kotač

3. Željezno doba – od 1200 pr. Kr. = početak ovog doba različit je za različita područa, ali oko gore navedene godine već počinje opća upotrijeba željeza. Kraj ovog doba označava kraj prapovijesti, koja za pordučje srednje i zapadne Europe označava dolazak Rimljana.

Potražnja za metalnim oruđem i različitim metalnim predmetima, bio je veliki faktor razvoja trgovine u metalnog dobu, a trgovina je zatim pogodovala stvaranju i širenju gradova.

 

Neolitička revolucija i pojava novih gradova

Svojevrsna neolitička revolucija, odnosno silan napredak u životu naših predaka dogodio se na različitim mjestima u različito vrijeme. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema jugoistoku, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima – pokretačima društvenih tokova. Pod pojmom revolucije u neolitiku (8000-5000 g. pr. Krista) podrazumijeva se sađenje različitih žitarica, bobica i orašastih plodova, pripitomljavanje nekih životinja, odnosno ukratko – pojava sjedilačkog načina života.

Društva koja su razvila načine osiguravanja stalnih izvora hrane, bila su prva koja su razvila pismo, različite tehnologije te razvile sustav vladanja. To je dramatično promijenilo socijalne odnose i način interakcije te je dovelo do razvijanja  karakteristika civilizacije.

ruševine Jerihona

Razvoj prvih civilizacija usko je povezan s gradovima. Prvo su na povoljnim položajima, u dolinama velikih rijeka kao što je Eufrat i Tigris te Nil, nastajala naselja u kojima su se nastanjivali ljudi različitih vještina, što je učinilo takvo mjesto trgovačkim i obrtničkim centrom. Prva stalna naselja u povijesti bili su Jarmo u Iraku ili Jerihon u Izraelu. Ovo stalna podrazumijeva da su stanovnici takvog naselja naučili proizvoditi hranu na duži period, stoga nije bilo potrebe za stalnim seljenjem.

20120207-Lepsi_Hyks
Egipatski prikaz pripitomljavanja životinja

Poljoprivredni viškovi doveli su do potrebe organiziranja te radne snage na poljima, što je pak dovelo do društvenog ustroja u kojem neki upravljaju a nekima se upravlja.

 

 

 

 

 

Migracija ljudi iz Afrike

Afrika, točnije istočna Afrika je kolijevka čovječanstva. Dokazi paleontologije i arheologije govore kako svim ljudima na svijetu možemo naći pretka u Africi.

Prvi dokazi o homo sapiensu stari su oko 200, 00 godina, a naši preci migrirali su iz Afrike tek prije 60-70 000 godina. Znanstvenici nisu sigurni koji je pravi razlog tome, ali vjeruju da je nešto vezano za klimatske promjene koje su se događale u to vrijeme – iznenadno zahlađenje zbog kojeg je broj ljudi spao na svega 10 000. Nakon što se klima poboljšala, broj je porastao, te su mnogi krenuli u potragu za boljim mjestom za život.

prve migracije

Dokazi govore kako su naši preci postupno migrirali iz istočne Afrike preko Levantskog koridora i Afričkog roga u jugozapadnu Aziju, obalu Indije i u Australiju do prije 50 00 godina. Nastanili su teritorij današnjeg Izraela zatim terotorij Bab-el-Mandeb na Crvenom moru (tada je razina mora bio mnogo niža) i Arapski poluotok  Indijski potkontinent.

Druga grupa, nešto kasnije, kolonizirala je Bliski istok te južnu Centralnu Aziju, Europu i dalje.  Što se tiče Europe, smatra se da su ju kolonizirali oni koji su krenuli sjeverozapadno iz središnje Azije i Bliskog Istoka. Kada su naši preci došli do Europe, tu su već bili neandertalci te se se dvije populacije miješale.

Miješanje je, prema stručnjacima, bilo ograničeno.

Do prije 1000 godina kolonizirana je i Južna Amerika, kako kopnenim putevima tako i morskim.

Možete li zamisliti tu volju i snagu ljudi koji su se zaputili na tako daleko i opasno putovanje?

 

 

 

Porijeklo jezika

Možete li zamisliti da riječima ne možete izraziti svoje mišljenje, stavove i emocije, ili jednostavno nekoga pozdraviti, porazgovarati s nekim? Zaista bi to bio tužan svijet da nismo izmislili jezik.

Jezik se razlikuje od drugih način komuniciranja i smatra se jedinstvenim ljudskim postignućem. Jezik je omogućio ljudima koordiniranje većih grupa ljudi i manipuliranje svojim okruženjem. Zahvaljujući jeziku ljudi imaju prevlast nad drugim vrstama, razvili su društvenu interakciju te otkrivaju nove stvari. Jezik je bio ključni faktor u akumulaciji znanja što je dovelo do svijeta kakvog poznajemo danas.

porijeklo jezika

Prije par godina nizozemski znanstvenici s Instituta za psiholingvistiku Max Planck, došli su do zaključka kako su neandertalci bili napredniji nego što smo navikli misliti, te kako je njihov govor imao sličnosti s našim, modernim jezikom. Naime, moderni jezik potječe iz vremena našeg zadnjeg pretka koji nam je zajednički s neandertalcem, pa je vrlo moguće da u našem jeziku ima elemenata jezika neandertalaca.

Dosad se smatralo da je jezik nastao zahvaljujući mutacijom gena. Današnja istraživanja pokazuju kako je nepotpuna slika, tj. da je jezik nastao procesom kulturalne i biološke revolucije. Također, ta teorija onda pretpostavlja da jezik star milijun, a ne 50.000 godina, kako se to do sada smatralo.

Jedno je sigurno, jezik je jedno veliko bogatstvo i trebali bi biti toga svjesni!